Savet za borbu protiv korupcije podneo je Vladi 20. septembra 2004. izveštaj u kome tvrdi da je Agencija za privatizaciju prihvatila na tenderu ponuđača koji u trenutku davanja ponude nije postojao i time povredila Zakon o preduzećima, Zakon o privatizaciji i Uredbu o prodaji kapitala javnim tenderom. [2]
Javni novac · 2003–2017
Privatizacija Veterinarskog zavoda u Zemunu: sporan tender i sporazum o priznanju krivice
Spor oko tendera iz 2003. (Savet i Vrhovni sud 2004) i presuda Specijalnog suda iz 2017. po sporazumu o priznanju krivice vlasnika kupca.
IshodNepravosnažna osudastanje 29. 5. 2017.Specijalni sud je 2017. osudio Dragana Đurića po sporazumu o priznanju krivice; pravosnažnost nije navedena.
Sadržaj dosijea
Pregled
Agencija za privatizaciju je 2003. raspisala tender za 70 odsto Veterinarskog zavoda u Zemunu, a komisija je u decembru 2003. ocenila bolje ponudu konzorcijuma „Zekstra–Bankom“ od ponude zaposlenih. Vrhovni sud Srbije je 28. maja 2004. poništio rešenje ministarstva, koje je 1. septembra 2004. ponovo odbilo prigovor zaposlenih. Savet za borbu protiv korupcije je 20. septembra 2004. tvrdio da je prihvaćen ponuđač koji u trenutku ponude nije postojao. Konzorcijum je u februaru 2005. postao većinski vlasnik. Posle policijske prijave iz 2013, Specijalni sud je 23. maja 2017. prihvatio sporazum o priznanju krivice i osudio vlasnika Zekstre na godinu dana kućnog zatvora zbog zloupotrebe položaja odgovornog lica, uz imovinskopravni zahtev od 203 miliona dinara. Pravnosnažnost izvor ne navodi.
Prema izjavi portparola Specijalnog suda od 29.05.2017, sudija za prethodni postupak prihvatio je 23.05.2017. sporazum o priznanju krivice zaključen 11.04.2017. i osudio Dragana Đurića na godinu dana kućnog zatvora; izvor ne navodi pravnosnažnost niti izvršenje, a kasnije odluke nisu proverene. [1]
Širi kontekst
Prema podacima Agencije za privatizaciju koje prenosi Vreme, inicijativu za privatizaciju Veterinarskog zavoda u Zemunu sa 410 zaposlenih podnelo je ministarstvo 8. oktobra 2001; na prodaju je išlo 70 odsto društvenog kapitala. [2]
Posle neuspele prodaje u julu 2002. Agencija za privatizaciju je 2003. raspisala javni poziv za prodaju 70 odsto preduzeća tenderom, metodom kojom država traži strateškog partnera. [3]
Tenderska komisija je u decembru 2003. ocenila ponudu konzorcijuma „Zekstra–Bankom“ boljom od ponude konzorcijuma zaposlenih; konzorcijum je preduzeće, prema CIN-u, kupio za oko 9 miliona evra. [2] [3]
Prema CIN-u, radnici su se zbog sumnje na pristrasnost državnih organa žalili Savetu za borbu protiv korupcije i Ministarstvu i tužili su Vrhovnom sudu; CIN navodi da to u to vreme nije promenilo ishod prodaje. [3]
Činjenice i navodi
Prema izveštaju Saveta, Vrhovni sud Srbije je presudom od 28.05.2004. uvažio tužbu konzorcijuma zaposlenih i poništio rešenje ministarstva, a ministarstvo je 01.09.2004. ponovo odbilo prigovor zaposlenih. [2]
Savet je ocenio da ministarstvo u ponovljenom rešenju nije postupilo po nalogu suda da utvrdi da li je izabrani konzorcijum postojao u trenutku ponude, već je samo prepisalo poništeno rešenje uz drugačije obrazloženje. [2]
Narodna skupština je 11. januara 2005. saopštila da je Odbor za privatizaciju razmatrao izveštaj Ministarstva o privatizaciji Veterinarskog zavoda i zaključio da odluka ne može da se donese dok Vrhovni sud ne odluči o tužbi konzorcijuma zaposlenih. [4]
Prema CINS-u, prenetom u Vremenu, Agencija i ministarstvo su ipak zaključili ugovor o prodaji Zavoda sa konzorcijumom dve firme uprkos odluci suda; po podacima sa sajta preduzeća, konzorcijum je početkom februara 2005. postao vlasnik 76,34 odsto akcija. [2]
Policija je krajem decembra 2013, nakon ispitivanja 24 sporne privatizacije, podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je u privatizaciji Veterinarskog zavoda za konzorcijum „Zekstra“ i „Bankom“ pribavljena protivpravna imovinska korist veća od 207 miliona dinara; Dragan Đurić je zadržan u pritvoru nakon saslušanja. [2]
Prema izjavi portparola Specijalnog suda, sudija za prethodni postupak prihvatio je 23. maja 2017. sporazum o priznanju krivice zaključen 11. aprila i oglasio Dragana Đurića krivim za zloupotrebu položaja odgovornog lica; osuđen je na godinu dana kućnog zatvora. [1]
Istom presudom Đurić je solidarno sa privrednim društvom „Zekstra grupa zekstra“ obavezan da Veterinarskom zavodu na ime imovinskopravnog zahteva uplati 203.004.045,10 dinara; u kaznu mu je uračunato 10 dana pritvora. [1]
Prema CIN-u, Đurić i vlasnik firme Bankom su sa nekoliko firmi učestvovali u privatizacijama u Srbiji i BiH, a ni u jednom slučaju ugovor o prodaji nije poništen; navod je iz 2013. i ne govori o kasnijim odlukama. [3]
Hronologija
- 2001-10-08
Ministarstvo je podnelo inicijativu za privatizaciju Veterinarskog zavoda sa 410 zaposlenih. [2]
- 2002-07
Prvi pokušaj prodaje državnog preduzeća nije uspeo. [3]
- 2003
Agencija za privatizaciju raspisala je javni poziv za prodaju 70 odsto preduzeća putem tendera. [3]
- 2003-12-25
Doneta je odluka o odobravanju rezultata tendera, na koju je konzorcijum zaposlenih uložio prigovor. [2]
- 2004-01-08
Ministarstvo za privredu i privatizaciju odbilo je prigovor zaposlenih kao neosnovan. [2]
- 2004-02-24
Članica Saveta za borbu protiv korupcije Zagorka Golubović navela je Veterinarski zavod među spornim primerima privatizacije i najavila predlog Skupštini da se obrazuje nezavisna revizorska komisija. [6]
- 2004-05-28
Vrhovni sud Srbije je u predmetu U. 275/04 uvažio tužbu konzorcijuma zaposlenih i poništio rešenje ministarstva. [2]
- 2004-09-01
Ministarstvo privrede je ponovo odbilo prigovor konzorcijuma zaposlenih kao neosnovan. [2]
- 2004-09-20
Savet za borbu protiv korupcije podneo je Vladi izveštaj o Veterinarskom zavodu. [2]
- 2005-01-11
Odbor za privatizaciju Narodne skupštine razmatrao je izveštaj Ministarstva o privatizaciji Veterinarskog zavoda i zaključio da odluka ne može da se donese dok Vrhovni sud ne odluči o tužbi konzorcijuma zaposlenih. [4]
- 2005-02
Prema sajtu preduzeća koji prenosi Vreme, konzorcijum „Zekstra–Bankom“ postao je vlasnik 76,34 odsto akcija sa pravom glasa. [2]
- 2013-12-27
Policija je podnela krivičnu prijavu nakon ispitivanja 24 sporne privatizacije. [2]
- 2013-12-28
Na konferenciji za štampu saopšteno je da je okončana istraga o 24 sporne privatizacije i da je izveštaj podnet tužilaštvu. [2]
- 2014-01-13
Dragan Đurić je zadržan u pritvoru nakon saslušanja u Tužilaštvu za organizovani kriminal. [2] [1]
- 2014-01-14
Sudija za prethodni postupak Specijalnog suda odredio je pritvor od 30 dana, uz mogućnost da se Đurić brani sa slobode ako položi jemstvo od dva miliona evra. [2]
- 2014-01-23
Đurić je pušten na slobodu nakon što je položio jemstvo od dva miliona evra. [1]
- 2017-04-11
Tužilaštvo za organizovani kriminal i Đurić zaključili su sporazum o priznanju krivice. [1]
- 2017-05-23
Sudija za prethodni postupak Specijalnog suda doneo je presudu kojom je prihvatio sporazum i oglasio Đurića krivim za zloupotrebu položaja odgovornog lica. [1]
Reakcije i javne tvrdnje
Stavovi imenovanih učesnika i navodi objavljeni u izvorima. Nisu rezultat merenja javnog mnjenja niti potvrda iznetih optužbi. Izjave su sažete; izvor sadrži njihov puni kontekst.
Konzorcijum zaposlenih uložio je prigovor na odluku o odobravanju rezultata tendera i, nakon odbijanja, tužbu Vrhovnom sudu; Savetu za borbu protiv korupcije dostavio je dokumentaciju o privatizaciji. [2] [3]
Savet je u izveštaju zaključio da se u slučaju odluka ministarstva i Agencije radi ili o elementarnom nepoznavanju prava, što je nedopustivo za najviše državne organe, ili o korupciji; to je alternativa koju Savet navodi, ne utvrđena činjenica. [2]
Ministarstvo je u rešenju iz 2004. obrazložilo da u trenutku ponude nije postojao pravno valjano osnovan konzorcijum, ali da je taj nedostatak naknadno otklonjen zaključenjem ugovora o osnivanju konzorcijuma. [2]
Predsednik sindikata „Nezavisnost“ ocenio je da je privatizacija nezakonita i, prema njegovoj oceni, pokušaj pljačke; to je navod sindikalnog lidera, koji izvor ne proverava. [5]
Vlasnik firme Bankom, partner u konzorcijumu, rekao je novinarima da se pridružio da bi Zekstri dao legitimitet za kupovinu preduzeća, da Zekstra nije imala legitimitet da se pojavi na tenderu i da je to bila logična poslovna odluka u situaciji koju zakon nije uređivao. [3]
Bivši direktor Agencije za privatizaciju rekao je da se konzorcijumi u Srbiji često osnivaju samo radi ispunjavanja uslova tendera i da nijedna procedura to ne zabranjuje, uz napomenu da su potrebni ljudi koji žele da spreče zloupotrebe. [3]
Vučić je 14. januara 2014. rekao da o krivici ne govori jer će o njoj odlučivati nezavisno sudstvo; kritikovao je izjavu funkcionera SPS i uputio poziv da se Zavod vrati u stanje u kakvom je ranije bio. [2]
Prema Vučićevom opisu, funkcioner SPS izjavio je da veruje u nevinost vlasnika Zekstre; sama izjava nije citirana u izvoru. [2]
Posledice i značaj
Zašto ova oznaka: Širi značaj
Slučaj se odnosi na jednu privatizaciju, ali ima dokumentovan nalaz Saveta, odluku Vrhovnog suda i presudu Specijalnog suda i otvara pitanja o radu Agencije za privatizaciju i ministarstva; izvori ne utvrđuju širi mehanizam niti sudski nalaz o zakonitosti privatizacije u celini, pa domet ne dostiže „sistemski značaj“. [2] [1] [4]
Urednička procena društvenog i institucionalnog dometa · pregled 2026-10-28. Kriterijumi značaja
Zavod je 2001. imao 410 zaposlenih (podatak Agencije u Vremenu). Izvori ne utvrđuju konkretne posledice privatizacije po zaposlene; predsednik sindikata firme rekao je CIN-u 2013. da je obim rada manji nego pre privatizacije.
Cena se navodi kao oko 9 miliona evra za 70 odsto (CIN); kapital na prodaju bio je 336.196.000 dinara (Vreme prema Agenciji). Tužilaštvo je teretilo za korist veću od 207 miliona dinara; presuda nalaže plaćanje 203.004.045,10 dinara Zavodu. Vrednost ugovora nije gubitak.
Agencija za privatizaciju, Ministarstvo za privredu i privatizaciju, Vrhovni sud Srbije, Savet za borbu protiv korupcije, Odbor za privatizaciju Narodne skupštine, policija, Tužilaštvo za organizovani kriminal i Specijalni sud.
Jedna privatizacija 2003–2005, deo liste od 24 sporne privatizacije koje je Vlada pregledala 2013; krivični postupak 2014–2017.
Uredničko tumačenje mogućih posledica, na osnovu navedenih izvora.
Sporno pitanje u upravnom postupku bilo je da li je ponuđač postojao kao konzorcijum u trenutku ponude, dok se krivični postupak završio drugim osnovom: zloupotrebom položaja odgovornog lica jednog okrivljenog i imovinskopravnim zahtevom prema preduzeću. Presuda po sporazumu ne odgovara na pitanje zakonitosti privatizacije u celini. [2] [1]
Odbor za privatizaciju je u januaru 2005. odložio odluku do odluke Vrhovnog suda o tužbi zaposlenih, a vlasništvo kupca prema sajtu preduzeća zabeleženo je početkom februara 2005; izvori ne pokazuju kako je spor zaposlenih okončan, pa redosled događaja ostaje nepotpun. [2] [4]
Izjave iz januara 2014. mešaju političke pozicije o hapšenju sa pitanjem privatizacije; one su javni stavovi i ne govore o krivici. Presuda iz 2017. odnosi se samo na jednog okrivljenog, a odvojeni postupak protiv istog lica u drugom predmetu, koji pominje izvor, nije deo ovog dosijea. [2] [1]
Otvorena pitanja
- Izvor ne navodi da li je presuda od 23.05.2017. pravnosnažna niti da li je kazna izdržana i da li je imovinskopravni zahtev od 203 miliona dinara isplaćen; kasnije odluke nisu proverene. [1]
- Izvori ne navode kako je okončan spor konzorcijuma zaposlenih pred Vrhovnim sudom na koji se poziva Odbor za privatizaciju 2005, niti da li je ponovljeno rešenje ministarstva iz septembra 2004. osporavano. [2] [4]
- Izvori se razlikuju u vremenu: Tanjug (Politika, 2017) navodi da je protivpravna korist pribavljena u privatizaciji od 2006. do 2010, a Vreme opisuje privatizaciju iz jula 2003. Razlika nije razrešena. [1] [2]
- Cena se razlikuje po izvorima: CIN navodi oko 9 miliona evra za 70 odsto preduzeća, a Vreme prema podacima Agencije navodi kapital na prodaju od 336.196.000 dinara; izvori ne objašnjavaju kako se ti iznosi odnose jedan prema drugom. [2] [3]
Osobe i povezani slučajevi
Veze pokazuju gde je osoba pomenuta i u kom svojstvu. Pominjanje u više slučajeva ne dokazuje zajedničko delovanje niti odgovornost. Prijave imovine potiču iz javnog registra Agencije za sprečavanje korupcije. Veza potvrđuje samo da je u registru ista osoba na javnoj funkciji; prikaz prijave nije tvrdnja o nezakonitom sticanju imovine i nije dokaz u ovom slučaju.
Aleksandar Vučić
Javna izjavaPrvi potpredsednik Vlade Srbije koji je 14.01.2014. javno govorio povodom pritvora vlasnika Zekstre
Dokumentuje javnu izjavu da o krivici odlučuje nezavisno sudstvo i kritiku izjave funkcionera SPS; izjava nije dokaz krivice. [2]
Prijave imovine · registar ACAS ↗ Poslednja prijava · original u registru Agencije · provereno 27.10.2026.
Branko Ružić
Javna izjavaFunkcioner SPS čija je izjava o nevinosti vlasnika Zekstre izazvala reakciju u Vladi
Izjavu prenosi Vreme kroz reakciju drugog funkcionera; sama izjava nije citirana i ne govori o činjenicama slučaja. [2]
Prijave imovine · registar ACAS ↗ Poslednja prijava · original u registru Agencije · provereno 27.10.2026.
Dragan Đurić
Sudski ishodVlasnik kompanije „Zekstra“, osuđen presudom Specijalnog suda od 23.05.2017. na osnovu sporazuma o priznanju krivice
Dokumentuje presudu po sporazumu o priznanju krivice za zloupotrebu položaja odgovornog lica prema izjavi suda; izvor ne navodi pravnosnažnost, a presuda se odnosi samo na njega i ne obuhvata druge učesnike privatizacije. [1] [2]
Verica Barać
Dokumentovana ulogaPredsednica Saveta za borbu protiv korupcije čiji je izveštaj o Veterinarskom zavodu predat Vladi 20.09.2004.
Dokumentuje se funkcija i podnošenje izveštaja; sadržaj je nalaz Saveta, a ne sudska odluka ili utvrđena činjenica. [2]
Istorija izmena
Datirane dopune i ispravke ovog dosijea. Potpun dnevnik: Promene u arhivi.
- Novi dosije
Novi dosije: Privatizacija Veterinarskog zavoda u Zemunu: sporan tender i sporazum o priznanju krivice
Spor oko tendera iz 2003. (Savet i Vrhovni sud 2004) i presuda Specijalnog suda iz 2017. po sporazumu o priznanju krivice vlasnika kupca. 6 izvora, 18 datiranih unosa, 8 pripisanih izjava, 4 osobe. Nastao iz liste dosije.eu (CC BY 4.0) kao traga; izvori su redakcije i institucije na koje trag upućuje.
Izvori
6 referenci. Status privatne kopije naveden je uz svaki izvor.
- 01
Dragan Đurić osuđen na godinu dana kućnog zatvora
Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28
- 02
Slučaj VTZZ
Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28
- 03
Acquired a Firm Without A Penny
Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28
- 04
32nd session of the Privatisation Committee
Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28
- 05
Sveta dužnost države prema građanima
Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28
- 06
Elementi korupcije prisutni u stečajnom postupku nad „Sartidom“
Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28